Najtoplije godišnje doba je tu! Počelo je, doduše, pomalo neslavno, s oblacima, kišom i temperaturama primjerenijim kasnoj jeseni ili ranom proljeću, no što je, tu je.

Prema dostupnim prognostičkim materijalima, pred nama je jedno prosječno toplo ljeto. Iznimka će biti primorski dijelovi Lijepe naše, gdje se očekuju temperature više od višegodišnjeg prosjeka za te dijelove zemlje. No, neće manjkati niti kiše, posebice u kontinentalnim područjima, gdje će je prema predviđanjima pasti nešto više nego što je to uobičajeno za ljetni dio godine. Od svih ljetnih mjeseci, najstabilniji bi trebao biti kolovoz.

Iako je u gornjem tekstu navedeno kako se očekuje prosječno toplo ljeto, moguća su i razdoblja vremena drugačijeg od onog prevladavajućeg. Stoga je za očekivati da ćemo i ovog ljeta imati i pokoje svježe razdoblje, ali i vruće. A vrućina je prvo što padne na pamet većini od nas na sam spomen ljeta.Stavovi o vrućini umnogome se razlikuju od osobe do osobe. I dok jednima nikada nije prevruće, drugi za vrućih dana jedva preživljavaju, govoreći za sebe kako dišu na škrge! I dok će oni prvi na spomen ljetnih vrućina nehajno odmahnuti rukom, jer "što se tu ima pričati, pa ljeto je najtoplije doba godine", oni drugi

razgovor o vrućinama itekako će jedva dočekati, u stalnom traženju eventualnog spasa za jedva podnošljive dane.

Meteorolozi su vrućinu odredili temperaturom od 30°C, ili višom, izmjerenom u propisanim meteorološkim uvjetima, tj. u termometrijskoj ili meteorološkoj kućici, u hladu. To je drvena, bijelo obojena kutija s prorezima za slobodno gibanje zraka, postavljena na visoke nogare. Termometar u njoj nalazi se na oko dva metra iznad tla, zaštićen od direktnog sunčevog grijanja, kiše, vjetra ili nevremena. Dan u kojem je najviša izmjerena temperatura zraka 30°C ili viša, je vruć dan.